Master akademske studije
Ekonomija životne sredne i klimatske promene
Master akademske studije
Ekonomija životne sredine i klimatske promene
Zvanje koje se stiče: | Master analitičar zaštite životne sredine |
Trajanje studija: | 1 godina |
Broj ESPB: | 60 |
Uslov upisa: | Završene osnovne akademske studije obima 240 ESPB |
Upisna kvota: | 15 studenata |
Vrsta studija i ishod procesa učenja
Savladavanjem studijskog programa Ekonomija životne sredine i klimatske promene, master akademskih studija, kompetencije studenata ogledaće se kroz sposobnost definisanja i planiranja rešenja u oblasti klimatskih promena, a koje će steći kroz uspostavljanje sistema kvaliteta i standardizacije, kao sistema ekološke bezbednosti, putem primena odgovarajućih standarda i pravnih regulativa, uspostavljanjem preventivnih mera i uvođenjem nadzora, kao trajnog delovanja na planu:
– Procene, identifikacije i adaptacije na rizike klimatskih promena, procene uticaja antropogenog delovanja na životnu sredinu, modelovanja klimatskih promena, integrisanog ekološkog monitoringa, upravljanja rizicima klimatskih promena i u stvaranju sistema ekološkog menadžmenta;
– Prevencije svih negativnih ljudskih aktivnosti (naročito proizvodnih) koje imaju značajan uticaj na prirodne ekosisteme, uz kontrolu ekoloških performansi organizacija, institucija i kompanija;
– Efikasne primene korektivnih akcija u slučajevima kada je ravnoteža već narušena, posebno kada su posledice klimatskih promena već vidljive;
– Efektivnog procesa donošenja odluka koje regulišu uticaj ljudskih aktivnosti na prirodne vrednosti i resurse, s tim da kapaciteti i potencijali životne sredine za održiv ekonomski razvoj ne budu narušeni putem pravovtemenog efiksnog edentifikovanja, planiranja, implementacije i nadzora korektivnih mera i ukupne regulative u oblsti klimatskih promena i zaštite životne sredine u celini.
Savladavanjem studijskog programa Ekonomija životne sredine i klimatske promene, master akademskih studija, student stiče sledeće predmetno-specifične sposobnosti:
- veštinu sakupljanja, interpretiranja i procenjivanja relevantnih informacija i podataka za analizu rizika od klimatskih promena;
- identifikaciju ranjivih segmenata;
- sposobnost primene modelovanja rizika od klimatskih promena u životnoj sredini, odnosno praktične primene stečenih znanja o modelima klimatskih promena u životnoj sredini i uticajima na medijume životne sredine; kreiranje modela mogućih scenarija; primene ekološkog modelovanja i predviđanja uz pridržavanje odgovornosti i profesionalne etike;
- sposobnost za sprovođenje procesa upravljanja rizicima od klimatskih promana kroz formulisanje i sprovođenje politika smanjenja društvenog rizika ekološke opasnosti, odnosno ocenu i izbor strategije upravljanja ekološkim rizikom
- sposobnost formiranja naučno zasnovanih sudova na bazi informacija o procesima u životnoj sredini, uticajima klimatskih promena na sve segmente života i na osnovu tumačenja dobijenih podataka modelovanje procesa i procenu uticaja na životnu sredinu;
- sposobnost da organizuje multidisciplinarni timski rad kao i da razmenjuje ideje i informacije sa ostalim članovima tima, kroz plasiranje i publikovanje naučnih i stručnih informacija, davanje mišljenja i izvođenje zaključaka.
Način izvođenja studija
Master akademske studije FPE Futura traju jednu akademsku godinu, odnosno dva semestra u toku kojih student prati teorijsku i praktičnu nastavu, a uspešnost studenta u savlađivanju određenog predmeta kontinuirano se prati tokom nastave i izražava se poenima.
Ispunjavanjem predispitnih obaveza i polaganjem ispita student može ostvariti najviše 100 poena. Predispitne obaveze su prisustvo i aktivnost na predavanjima i vežbama, kolokvijumi, seminarski radovi, praktičan rad i drugi oblici nastave. Način sticanja poena predstavljen je u specifikaciji predmeta koje čine knjigu predmeta, a istaknute su i na sajtu Fakulteta. Za predispitne obaveze može se dobiti od 50 do 60 poena, u zavisnosti od predmeta. Ako je programom predmeta obavezna izrada seminarskog rada ili ako je data mogućnost njegove izrade i student je preuzeo obavezu, student brani seminarski rad i osvaja predviđene poene. Ako je predviđen, urađen i odbranjen projektni rad, on zamenjuje deo ispita iz oblasti iz koje je rađen dati rad. Kolokvijumi, odbrane seminarskih radova, terenske vežbe, studijske posete se unapred zakazuju i studenti bivaju blagovremeno informisani o tome.
Student polaže ispit nakon odslušanih 15 nastavnih nedelja i konsultacije sa nastavnicima, ako je ispunio predispitne obaveze propisane za dati predmet. Ispit se polaže pisano i usmeno, samo pisano ili samo usmeno. Prilikom polaganja ispita i ocenjivanja studenta nastavnik uzima u obzir sve rezultate kontinuiranog praćenja rada studenta u toku nastave, odnosno izvodi konačnu ocenu na osnovu ukupno osvojenih poena.
Potreba za novim profilom stručnjaka
U sadašnjem trenutku nedovoljan je broj stručnjaka sa kompeticijama za procenu i upravljanje klimatskim promenama u životnoj sredini. Potreba za master analitičarima zaštite životne sredine, profilisanih za ekonomiju životne sredine i klimatskih promena, postoji u mnogim državnim institucijama, u organima državne uprave, inspekcijskim službama i istraživačkim centrima različitih državnih, privatnih i javnih preduzeća, u projektnim timovima (kod izrade planske i urbanističke dokumentacije, studija procena uticaja na životnu sredinu, studija zaštite pojedinih područja itd), u konsultantskim firmama (ne samo iz oblasti zaštite životne sredine), već sve više u sferi tzv. ekoindustrije i investicionog programa, nevladinom sektoru koji preferira javnost i efikasnu zaštitu i unapređenje životne sredine i ekološku edukaciju stanovništva.
