„Bioremedijacioni potencijali akvatičnih makrofita reke Dunav u Srbijifaktori fitoremedijacije ugroženih akvatičnih ekosistema“

INFORMACIJE O PROJEKTU

Naziv projekta: “Bioremedijacioni potencijali akvatičnih makrofita reke Dunav u Srbiji – faktori fitoremedijacije ugroženih akvatičnih ekosistema” 

Trajanje projekta: jun 2015.g. –  oktobar 2016.g.

Realizatori projekta:  Fakultet za primenjenu ekologiju Futura i Zelena komora Srbije

Predmet istraživanja:

Kvalitet vode i osobine vodenih ekosistema direktno utiču na diverzitet i kvantitet pojedinih vrsta vodenih biljaka, koje su prema tome, indikatori uslova staništa. Pošto su akvatične makrofite biljni organizmi za koje voda ne predstavlja samo ekološki faktor nego i životnu sredinu one akumuliraju veću količinu hemijskih elemenata, doprinose kruženju nutrijenata, stabilizaciji sedimenta i bitno određuju stepen eutrofizacije. Naročito je značajna njihova uloga akumulatora teških metala, jer koncentracije metala u tkivu makrofita mogu biti od nekoliko desetina do nekoliko hiljada puta veće u odnosu na njihove koncentracije u vodenom okruženju.  

Opšti cilj istraživanja:

Ispitivanje bioremedijacijacionih potencijala akvatičnih makrofita reke Dunav.  

Specifični ciljevi istraživanja:

  1. Izrada integrisane baze podataka u GIS-u
  2. Izolovane vrste akvatičnih makrofita – hiperakumulatori teških metala
  3. Idejno rešenje za konstrukciju i postavljenje biološkog sistema prečišćavanja na nekoj od ugroženih tačaka reke Dunav (zona rizika)

 

Polazni osnov:

Tokom 2005. godine realizovan je projekat „Akvatične makrofite reke Dunav u Srbiji – faktori indikacije i remedijacije“, čiji su rezultati ukazali da zagađivači duž toka Dunava kroz Srbiju imaju veliki uticaj na ekologiju same reke i priobalja. Dokazano je da uticaj naročito ispoljava železara (Smederevo), kao i termoelektrana (Kostolac), što se vidi u značajnom povećanju koncentracije teških metala u biljkama sa odmicanjem toka Dunava kroz Srbiju prema Đerdapu. Zaključeno je da dobijeni rezultati ukazuju na neophodnost daljeg praćenja koncentracija teških metala i makronutrijenata u akvatičnim makrofitama u cilju indikacije i istraživanja njihovog bioremedijacionog potencijala, a u cilju održivog razvoja podunavlja kod nas. U 2015. godini, u toku perioda: jul- avgust, realizovano je uzorkovanje biljnog materijala, vode i sedimenta u cilju određivanja sadržaja i koncentracije teških metala (fotografije jul, avgust 2015.g., Dunav).

Prikupljeni biljni materijal je osušen i tokom decembra 2015. godine priprema se matični rastvor za analizu teških metala.

 

Poređenjem stanja akvatične flore i vegetacije zatečenog 2005. sa novodobijenim podacima, ustanovićemo koje su to biljke koje u vodenim ekosistemima akumuliraju najveće koncentracije teških metala, te se tako mogu koristiti kao remedijatori – faktori fitoremedijacije ugroženih akvatičnih ekosistema.  

Lokacije:

 Tokom vegetacionog perioda 2015 godine izvršeno je uzorkovanje biljnog materijala, vode i sedimenta, kao i merenje osnovnih parametara: temperatura vode, provodljivost i pH. Odabrani lokaliteti, duž reke Dunav u Srbiji, na kojima je vršeno uzorkovanje i izmerene vrednosti stanišnih parametara i uzorkovane biljne vrste, prikazane su tabelarno, posebno za levu (Tab. 1) i desnu obalu (Tab.2).   Tab. 1: Pregled lokaliteta duž leve obale Dunava u Srbiji 500 Tab. 2: Pregled lokaliteta duž desne obale Dunava u Srbiji.

Tab. 1: Pregled lokaliteta

duž leve obale Dunava u Srbiji

 

rečni km

lokalitet

1.                 

1425.5

Baračka, početak kanala DTD (Bezdan)

2.                 

1402

Apatin

3.                 

1366.5

Bogojevo, most

4.                 

1297

Bačka Palanka, most

5.                 

1260

Novi Sad

6.                 

1254.5

Novi Sad, ušće kanala DTD

7.                 

1214.5

Ušće Tise + Tisa

8.                 

1154.5

Ušće Tamiša

9.                 

1090.5

Uzvodno od ade Žilovo

Zaštićeno područje Labudovo okno/Dunav III

10.               

1085

Dubovac

Zaštićeno područje Labudovo okno/Dunav III

11.               

1076.5

Stara Palanka, ušće

Zaštićeno područje Labudovo okno/Dunav III

 

Tab. 2: Pregled lokaliteta

duž desne obale Dunava u Srbiji

1.                 

rečni km

lokalitet

2.                 

1269

Beočin

+ kanal

3.                 

1259

Sremska Kamenica

4.                 

1254

Petrovaradin, Oficirska plaža

5.                 

1243

Sremski Karlovci

6.                 

1215.5

Stari Slankamen

7.                 

1174

Zemun

8.                 

1170

Beograd, ušće Save

9.                 

1146

Vinča

10.               

1115

Smederevo

+ Jezava

11.               

1104.5

Ušće Morave

12.               

1094.5

Kostolac

+ Dunavac

 + kanal

13.               

1091.5

Ušće Mlave

Zaštićeno područje Labudovo okno/Dunav III

14.               

1085

Zaštićeno područje Labudovo okno/Dunav III

+ ušće Nere

15.               

1076

Ram,

Zaštićeno područje Labudovo okno/Dunav III

16.               

1057.5

Veliko Gradište, ušće Peka + Pek

17.               

1042

Golubac

18.               

1040

Golubačka tvrđava,

NP Đerdap

19.               

1030

Brnjica, ušće Brnjičke reke,

NP Đerdap

20.               

1020

Dobra, ušće Dobranske reke,

NP Đerdap

21.               

1010

Gospođin vir,

NP Đerdap

22.               

1000

Greben,

NP Đerdap

23.               

990

Donji Milanovac,

NP Đerdap

24.               

988.5

Ušće Porečke reke,

NP Đerdap

25.               

980

Malo Golubinje,

NP Đerdap

26.               

970

Balon stanica Varnica,

NP Đerdap

27.               

960

NP Đerdap

28.               

954

Tekija,

NP Đerdap

29.               

931.5

Kladovo

30.               

883.5

Brza Palanka

31.               

870

Mihajlovac

32.               

863.5

Kusjak

33.               

861

Prahovo

34.               

850

Radujevac

Sadržaj istraživanja:

 

  1. Odabir vrsta akvatičnih makrofita koje će se uzorkovati i analizirati. Odabir je izvršen na osnovu već postojećih rezultata iz 2005. godine. Osnovni kriterijum za odabir je prisutnost vrste u što većem delu toka reke i dovoljno velika vrednost relativne biljne mase koja će omogućiti dovoljan uzorak bez neželjenih posledica po ekosistem.
  2. Odabir lokaliteta za uzorkovanje. Za što potpunije sagledavanje stanja, optimalno je bilo uzorkovanje na svakih 10 rečnih km.
  3. Terenska istraživanja. Popisivanje biljnih vrsta i procena njihovog kvantiteta izvršena je u svakom desetom rečnom kilometru u delovima toka reke Dunav po napred utvrđenom odabiru, kao i uzorkovanje biljnog materijala, vode i sedimenta.
  4. Laboratorijska istraživanja. Hemijske analize suvog biljnog materijala obuhvatiće određivanje koncentracije teških metala – polutanata (Fe, Mn, Ni, Pb, Cd i dr.). Svi hemijski elementi u biljnom materijalu, vodi i sedimentu, određivaće se standardnim metodama.
  5. Obrada dobijenih rezultata. Procenjen kvantitet vrsta vodenih biljaka poslužiće za izračunavanje relativne biljne mase i prikazivanje obrasca rasprostranjenja. Rezultatima hemijskih analiza će se ukazati na stepen kontaminacije lokaliteta, kao i na značaj različitih vrsta u remedijaciji. Izdvojiće se vrste hiperakumulatori, koje bi se koristile kao važni faktori neinvazivnih tehnologija prečišćavanja vode. Na osnovu svega navedenog ukazaće se na posebno ugrožena mesta (tzv. hot spots), koja zahtevaju dalje praćenje i posebne mere zaštite.
  6. Prezentacija rezultata. Svi dobijeni rezultati prikazaće se tabelarno i grafički, kao i u GIS bazi što će omogućiti lakšu komparaciju sa rezultatima sličnih istraživanja u Evropi i Svetu, a predstavljaće i osnovu za dalje praćenje promena uslova staništa reke Dunav u Srbiji.

 

Očekivani rezultati istraživanja:

 

  1. Utvrđivanje, tumačenje i komparacija promena u sastavu i kvantitetu akvatičnih makrofita komparacijom rezultata iz perioda 2005. godine i podataka dobijenih tokom 2015. godine.
  2. Na osnovu sadržaja teških metala u tkivu dominantnih vrsta ukazaće se na stanje ekoloških prilika u pogledu postojanja hemijske kontaminacije vode, dna i priobalnog područja.
  3. Odrediće se delovi toka reke koji su posebno ugroženi polutantima (zone rizika).
  4. Preporučiće se korišćenje biljnih vrsta – hiperakumulatora, kao test organizama za procenu stepena zagađenja i kao faktora bioremedijacije (prečišćavanja) posebno ugroženih vodenih ekosistema.
  5. Poređenje sa rezultatima sličnih istraživanja vršenih u ostalim podunavskim zemljama.
  6. Svi podaci i rezultati istraživanja biće georeferencirani i integrisani u GIS bazi.
  7. Analiza stanja, ocena stanja i izveštavanje
Pozovite nas