
Intelektualne veštine se stiču razvojem strategija učenja, tj razvojem alata za učenje, kao i samom organizacijom.
Predavanja, diskusione grupe, vežbe, istraživački projekti i terenski rad podstiču:
- Asimilaciju novih znanja,
- Razvoj kritičke analize iz oblasti studija,
- Primenu osnovnih principa u širem kontekstu.
Upravo Centar za karijerno vođenje studenata pruža mogućnost za:
- Blizak i redovan kontakt sa akademskim osobljem,
- Razvoj strukturiranih argumenata
- Diskusije sa vršnjacima i mentorima.
Ispiti, seminarski radovi i postavljeni problemi procene sposobnosti dovode do razvoja:
- Razumevanja
- Argumenata i analiza
- Pisanja izveštaja
- Upravljanja vremenom
- Rada pod pritiskom
Intelektualne veštine se stiču razvojem strategija učenja, tj razvojem alata za učenje (razumevanje, selekcija, memorija i zadražavanje informacija), kao i samom organizacijom učenja.
Intelektualne sposobnosti su psihološke osobine koje karakterišu pojedinca, a konkretni primeri ovih sposobnosti jesu kritičke i analitičke osobine, kao i sposobnosti rešavanja problema.
Slika 1. Nivoi intelektualnih veština
Kompleksnost intelektualnih vestina raste od osnove ka vrhu piramide.
Iako su poređane hijerarhijski, sve veštine su važne i upravo njihova kombinacija dovodi do stvaranja intelektualne veštine pojedinca.
JEDAN OD KLJUČNIH CILJEVA OBRAZOVANJA JESTE DA SE PROŠIRI I RAZVIJE INTELEKTUALNA VEŠTINA VIŠEG REDA TJ DA SE RAZVIJA RAZMIŠLJANJE NA KVALITATIVNO VIŠEM NIVOU.